U uslovima visokih ljetnjih temperatura bez padavina, dolazi do ubrzanog razvoja i smjena velikog broja generacija fitofagnih grinja.

Najznačajnije grinje u voćnjacima su crvena voćna grinja (Panonychus ulmi) i koprivina grinja
(Tetranychus urticae) dok u povrću i soji štete pričinjava samo koprivina grinja (Tetranicus urticae).

Sisanjem sokova, uglavnom na naličju lista, grinje oštećuju lisno tkivo, a samim tim smanjuje se sadržaj hlorofila, lišće žuti, a u slučaju jakog napada i opada.

Tokom ljeta, moguća je i pojava defolijacije voćaka.
U tom slučaju, plodovi ostaju sitni, lošeg fiziološkog stanja, a diferencijacija pupoljaka je znatno redukovana.  

Za uspješno suzbijanje grinja potrebno je, pored izbora kvalitetnog i adekvatnog akaricida, obaviti i kvalitetnu aplikaciju.

Preporuka je da se tretmani za suzbijanje grinja obavaljaju kada su tremperature ispod 25O C, uz obavezno dodavanje okvašivača i korišenje velikih količina vode (oko 600 - 1000 lit/ha) zavisno od biljne vrste koja se tretira.

Od preparata, najbolji rezultati u suzbijanju grinja u voću i povrću su postignuti kombinovanjem dva preparata:

• URANUS - 0,5 l/ha

      +

• ABASTATE - 1 l/ha

     ili

• DINAMITE - 1 l/ha

U usjevu soje preporučuje se koristiti:

• DINAMITE - 1 l/ha

      ili  

• ABASTATE - 1 l/ha.